"ŽIVIMO U VREMENU OBMANE I POLUISTINE" Stručnjaci o arheološkim nalazištima starima 30 hiljada godina i istoriji: "Teško je pomiriti se sa činjenicom..."
Mnoga arheološka nalazišta, ne samo sa ovog podneblja, koja traju duže od 10, 20, a neki kažu čak i 30 hiljada godina su zatrpana iz različitih razloga. Jedno od najpoznatijih, koje je ujedno bilo i među najatraktivnijim destinacijama u Turskoj, prošle godine izazvalo je ozbiljne reakcije kada je zatrpano. Međutim, ljudi koji donose odluke o takvim pitanjima postali su i oni koji odlučuju o sadašnjosti.
Naime, prema pojedinim tvrdnjama, postoji ideja - koju neki povezuju sa Svetskim ekonomskim forumom - da se određena nalazišta zatrpaju, da se obustave istraživanja i da se ne govori o tako dugoj istoriji.
Da li je naša istorija u rukama korporativnih lidera ili međunarodnih organizacija poput Svetskog ekonomskog foruma, za Kurir televiziju, govorili su Semir Osmanagić - pisac i naučnik, Goran Marjanović - inženjer elektrotehnike i naučnik, Vesna Pešić - spisateljica i izdavač i prof. dr Bojan Dimitrijević - ekonomista.
- Definitivno se više ne može govoriti o tome kao o domenu teorije zavere, jer danas imamo internet komunikaciju i dostupnost informacija - imamo „crno na belo“, brojne dokaze o različitim artefaktima, civilizacijama i nalazištima koja se više ne mogu sakriti. U tom smislu, smatram da je u svest javnosti u velikoj meri prodrlo saznanje o drevnim civilizacijama, kao i stav da zvanična istorija mnogih događaja mora biti preispitana - rekao je Dimitrijević.
Piramide - grobnice ili nerešena zagonetka istorije?
Dodao je da postoje i alternativne tvrdnje koje dovode u pitanje ovu verziju istorije i ukazuju na navodno ograničena istraživanja misterioznih struktura u blizini Sfinge i piramida kod Kaira.
- Kada je, recimo, reč o takozvanoj egiptologiji, uvrežena tvrdnja jeste da su piramide služile kao grobnice faraona. Međutim, prema mišljenju pojedinih istraživača, gotovo da nema čvrstih dokaza koji bi tu tvrdnju nedvosmisleno potvrdili. Na osnovu toga izvodi se zaključak da je zvanična interpretacija istorije starog Egipta manjkava ili nepotpuna. Postoje i navodi da je, u skladu sa proročanstvom Edgara Kejsija, početkom 21. veka trebalo da budu otkrivene tajne odaje ispod Sfinge i jedne od tri piramide na platou u blizini Kaira, ali da su istraživanja na tom prostoru ograničena ili obustavljena.
Hronologija razvoja čovečanstva
- Za referencu moramo uzeti ono što nas uče u školama. Prema zvaničnoj hronologiji, paleolit - starije kameno doba - završio je pre oko 12.000 godina i vezuje se za primitivnog pećinskog čoveka, bez razvijenih civilizacija. Zatim dolazi mezolit, kao prelazno razdoblje između 12.000 i 10.000 godina pre sadašnjosti, pa neolit - mlađe kameno doba - nakon kojeg slede metalna doba: bakarno, bronzano, gvozdeno i tako dalje - naveo je Osmanagić.
Zvanični početak civilizacije
Osmanagić se nadovezao:
- Prva civilizacija, prema istoriografiji koju su uobličile zapadne akademske elite, pojavljuje se pre oko šest hiljada godina u Mesopotamiji, odnosno u Sumeru; potom dolaze Vavilon, drevni Egipat, Hetiti, drevna Indija i Kina, a kasnije Grčka i Rim. U tom okviru, piramide se tumače kao grobnice faraona. Te informacije, koje smo učili u školama i koje se često ponavljaju u velikim svetskim medijima, duboko su se urezale u svest ljudi.
Istorija pod kontrolom „mračnih umova“
- Zaista živimo u vremenu u kojem mnogi smatraju da se istorija oblikuje, interpretira, pa čak i falsifikuje na način koji odgovara određenim centrima moći. Prema tom stavu, takvo kreiranje prošlosti dovodi do toga da ljudi ostanu nedovoljno informisani i podložniji manipulaciji. One koji, upravljaju tim procesima, neki nazivaju „mračnim umom“ - rekla je Pešić.
Između nasleđa drevnih kultura i slike koju smo učili u školama
Pešić je dodala da je posebno zabrinjavajuće to što se generacije mladih, kod nas i širom sveta, obrazuju na temeljima ovakvih interpretacija istorije.
- Obišla sam brojne arheološke lokalitete i kada se suočite sa njima, teško je pomiriti se s pojednostavljenom predstavom koja nam je često nametnuta - da smo mi, savremeni ljudi, vrhunac razvoja, dok su ljudi daleke prošlosti bili tek primitivci ogrnuti krznom, koji igraju oko vatre. Dovoljno je pogledati Gobekli Tepe, naš Lepenski Vir i druga nalazišta koja baštinimo na ovim prostorima, pa da se zapitamo: šta smo to zapravo učili u školama i zbog čega je istorija predstavljena upravo na taj način?
Ograničen pristup vedskim spisima
- Živimo u vremenu obmane i poluistine, ne samo kada je reč o arheologiji i našoj istoriji, već, čini se, najviše kada je reč o nauci. Drevna znanja često su zapostavljena ili pogrešno interpretirana. Lično sam detaljno proučavao drevne tehnologije zasnovane na vedskim spisima i zapisima. Nažalost, veruje se da je prevedeno samo oko 15% originalnih zapisa sa sanskritu na jezike dostupne savremenim čitaocima, jer je malo onih koji mogu da ih čitaju u izvornom obliku - kaže Marjanović.
Bogatstvo sanskrita: značenje između redova
Marjanović je dodao da su ta vedska znanja, prema nekim procenama, stara i do 33.000 godina.
- Prenosila su se usmenim putem sve do pojave prvih indijskih pisama, a zatim su prešla u pisanu formu, pri čemu je mnogo informacija izgubljeno. Sanskrit, kao jezik i pismo, nosi znatno bogatiju informaciju nego što se to može preneti samo značenjem reči - mehaničkom vibracijom zvuka i simbolima. .
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs